Diseminacija EU projekta obnove muzeja

Izvješće na održanu konferenciju "Muzejske čuvaonice - od brige o zbirkama do politike sabiranja"

27.05.2021.
Konferencija je održana u sklopu provedbe projekta Etnografskog muzeja „Rekonstrukcija objekta napuštene zgrade Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj ulici“ koji je sufinanciran iz fondova EU u okviru mehanizma ITU za obnovu brownfield lokacija Urbane aglomeracije Zagreb, a u povodu Međunarodnog dana muzeja 18. i 19. svibnja 2021. kako bi se javnost upoznala sa složenim izazovima povezanim s muzejskim čuvaonicama i dodatno pojačanim posljedicima globalne pandemije i razornih potresa. Cilj je bio senzibilizirati javnost za muzejske zbirke, te osvijestiti potrebe muzeja kako bi primjereno čuvali nacionalno blago za buduće generacije i učinili zbirke dostupne za građane..

Organizator Konferencije je Etnografski muzej, a suorganizatori: Muzejski dokumentacijski centar, Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a i INTERCOM.

Sudjelovanje na konferenciji je bilo besplatno. Otvorenje se održalo u Muzeju za umjetnost i obrt s izravnim prijenosom na zoom platformu, a ostatak konferencije putem ZOOM platforme.


Na Konferenciji je sudjelovalo 239 sudionika, od čega 201 slušača, a 38 predavača, moderatora i panelista. Konferencija je ocijenjena iznimno uspješna i prema broju sudionika, a i prema povratnim zahvalama koje je organizator primio za odlično organiziranu konferenciju s puno zanimljivih izlaganja, dragocjenih informacija, razmjene promišljanja, iskustava, ideja i spoznaja.

Na Konferenciji je održano 5 sesija od kojih su dvije bile u dva dijela.
18. svibnja 2021.

1. sesija: IDENTIFIKACIJA POTREBA (moderator: Maja Kocijan, izlagači: Veljko Mihalić, Gradski ured za kulturu: Potrebe zagrebačkih muzeja za čuvaonicama; Dunja Vranešević i Ivona Marić, Muzejski dokumentacijski centar: Stanje i izazovi hrvatskih muzejskih čuvaonica; Anuška Crnokić Deranja, Ministarstvo kulture i medija: Važnost muzejskih čuvaonica na nacionalnoj razini)

2. sesija:MUZEJSKE ČUVAONICE I IZAZOVI PRESELJENJA (moderator: Tea Perinčić, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka/ICOM Hrvatska, izlagači: Tatjana Vlahović, Hrvatski prirodoslovni muzej: Obnova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i izazovi preseljenja; Miroslav Gašparović, Muzej za umjetnost i obrt: Obnova muzeja i vremenski okvir na primjeru Muzeja za umjetnosti i obrt; Ksenija Orelj i Vilma Bartolić, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka: Fazni pristup uređenju i preseljenju muzeja; Darko Komšo, Arheološki muzej Istre: Dugogodišnja obnova muzeja i iskustva preseljenja muzejske građe; Mihaela Grčević, Etnografski muzej: Izrada plana preseljenja; Markita Franulić, Tehnički muzej “Nikola Tesla”: Čuvaonice za građu velikih dimenzija)
Panelist: Irma Huić, Muzej za umjetnost i obrt. Pitanja i odgovori iz publike

3. sesija:MUZEJSKE ZBIRKE I ODGOVORNO SABIRANJE (moderator: Goranka Horjan, Etnografski muzej
Joachim Huber, Prevart Ltd. (SWITZERLAND): Museum collections and planning, Žarka Vujić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Zašto zaziremo od izlučivanja kao sastavnog dijela politike sabiranja?, Darko Babić; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu/ICOM Hrvatska/ ICTOP – Standardi sabiranja za muzejske zbirke: relevantnost cjeloživotnog obrazovanja, Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu: Kako rastu zbirke?). Panelist: Marcelo Kovačić, Prirodoslovni muzej Rijeka. Pitanja i odgovori iz publike.

19. svibnja 2021.
4. sesija: IZAZOVI SMJEŠTAJA I PRIVREMENIH RJEŠENJA
(1. dio, moderator: Miroslav Gašparović, Muzej za umjetnost i obrt, izlagači: Dunja Nekić, Muzej za umjetnost i obrt & Iva Validžija, Muzejski dokumetacijski centar: Evakuacija građe u izvanrednim okolnostima, Matea Brstilo Rešetar, Hrvatski povijesni muzej: Upravljanje promjenama i izmjenama, Danira Bilić, Hrvatski športski muzej: Način funkcioniranja i iznalaženje rješenja za smještaj i prezentaciju građe, Lada Ratković Bukovčan, Muzej Mimara: Čuvaonice – mjesto čuvanja, izučavanja i sigurnosti)
U 2. dijelu održan je panel s osnivačima muzeja na temu Kako odabrati dobra rješenja i osigurati dobar dijalog s osnivačem? Sudjelovali su: Veljko Mihalić, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, Marina Ljubišić, viša savjetnica gradonačelnika Grada Zagreba, Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke, Ana Hilje, pročelnica za kulturu Grada Dubrovnika, Anuška Crnokić Deranja, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje, Ministarstvo kulture i medija.

5. sesija - DIGITALIZACIJA I AKTIVNOSTI U ČUVAONICAMA DIGITALIZACIJA I AKTIVNOSTI U ČUVAONICAMA
1. dio
, moderator: Matija Dronjić, Etnografski muzej/ICOM Hrvatska, izlagači: Zoran Svrtan, Muzej za umjetnost i obrt: e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine i Marina Vinaj, Muzej Slavonije: Knjižnice i smještaj knjižnične građe.
Panelisti: Rašeljika Bilić, Ministarstvo kulture i medija & Goran Zlodi, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pitanja i odgovori.
U 2. dijelu izlagači su bili: Željka Bosnar Salihagić, Tiflološki muzej: Primjena horizontalnih načela u radu s publikom, Mareta Kurtin, Etnografski muzej: Programi edukacije u muzejskim čuvaonicama za specijalizirane korisnike, Boris Mašić i Boris Bošković, Muzej grada Zagreba: Studijski arheološki depo – rješenje specifičnih problema upravljanja arheološkom građom u muzejima?
Panelist: Željka Jelavić, Etnografski muzej

OTVORENJE KONFERENCIJE
Konferencija je otvorena 18. svibnja u 9 sati u Muzeju za umjetnost i obrt te je prenošena putem izravnog prijenosa na ZOOM platformu.

Na početku otvorenja prisutnima su se obratili domaćini konferencije, dr.sc. Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja i Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.
Goranka Horjan je istaknula zadovoljstvo što će na Međunarodni dan muzeja muzealci progovoriti o jednoj „vrućoj“ temi koja je, iako desteljećima opterećuje rad muzeja, uvijek nekako prolazila ispod radara javnosti. To je razlog zašto se govoreći o budućnosti muzeja upravo na Međunarodni dan muzeja želi pokazati koliko je važno ali i zahtjevno brinuti o pokretnoj baštini pohranjenoj u muzejskim čuvaonicima – u njima se nalazi najveći dio našeg blaga jer je u malim izložbenim prostorima hrvatskih muzeja moguće izložiti tek skromni postotak fundusa – u slučaju Etnografskog muzeja to je oko 4%.

U ime ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek prisutnima se obratila ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje MK-e mr.sc. Anuška Deranja Crnokić koja je istaknula kako konferencija izborom teme na najbolji mogući način doprinosi i obilježavanju Međunarodnog dana muzeja koji se ove godine odvija pod znakovitim nazivom „Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanje“.
„Muzejske čuvaonice su preduvjet za primjerenu brigu i očuvanje muzejskih zbirki za buduće generacije“, naglasila je Deranja Crnokić te zaželjela uspješne i konstruktivne debate u nastavku konferencije.

Na kraju otvorenja ravnateljica Etnografskog muzeja Zagreb dr.sc. Goranka Horjan i muzejska savjetnica dr.sc. Iris Biškupić Bašić predstavile su projekt uređenja muzejske čuvaonice u Kačićevoj koji predviđa potpunu rekonstrukciju zgrade koja je izvorno građena kao pivnica, čime će se prostor od 2500 kvadrata preurediti za smještaj muzejske građe, restauratorskih i preparatorskih radionica te drugih radnih prostora.

Konferencija je nastavljena sa sesijom na temu Identifikacija potreba na kojoj je osobito zanimljivo bilo izlaganje kolega iz Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) Dunje Nekić i Ive Validžije koje su predstavile rezultate istraživanja na tu temu koje je pokazalo da 93 posto muzeja nema dovoljno prostora u čuvaonicama.

U sklopu organizacije konferencije provedenoo je i istraživanje Muzejskog dokumentacijskog centra koje je prezentirano u sklopu konferencije. To prvo sveobuhvatno istraživanje stanja i izazova čuvanja građe u hrvatskim muzejima otkrilo je da tek petina muzeja ima namjenski sagrađenu čuvaonicu, a tri četvrtine ih se služi tavanskim i podrumskim prostorima, često povijesnih zgrada, neprimjerenima za čuvanje muzejske građe i dokumentacije. Time se dodatno potvrdila aktualnost ove konferencije.
Istraživanje je pokazalo da više od trećine muzeja treba dodatnih 100 do 500 četvornih metara, a 32 muzeja zadovoljila bi se već s dodatnih 100 četvornih metara. Samo devet muzeja u ovom trenutku nema potrebe za dodatnim prostorom, dok projekciju prostora potrebnog u sljedećih deset godina imaju tek 44 muzeja. Njih 61 posto izrazilo je potrebe u rasponima od 100 do 300 četvornih metara, od 300 do 500 četvornih metara te od 500 do 1000 četvornih metara. Devet muzeja trebat će više od 1000 četvornih metara, a dva muzeja više od 4000. Tako izgradnja čuvaonice sa pratećim sadržajima u Kačićevoj zaista predstavlja veliki pomak u rješavanju gorućih problema vezanih uz čuvaonice.
Autorice istraživanja Dunja Vranešević i Ivona Marić kažu kako nagomilana građa, otežano rukovanje i nedovoljna opremljenost koja bi omogućila ekonomičan smještaj predmeta dovode građu u opasnost, a nezadovoljavajuća je i razina preventivne zaštite. Predviđa se da će za deset godina potrebe za dodatnim prostorima biti trostruko veće od sadašnjih, no alarmantno je da se pritom gotovo ništa ne otpisuje, a izjave o politici sabiranja imaju rijetki muzeji. U stalnim postavima izložen je minimalan postotak muzejskog fundusa, a većina građe zatočena je u čuvaonicama i nedostupna javnosti (katkad i samom muzeju).
Istraživanje je potvrdilo da se stanje u muzejima ne mijenja nabolje, a iako se financijske prepreke čine nepremostivima, potrebno je ozbiljno shvatiti upravljanje zbirkama i početi donositi politike sabiranja muzejske građe. “Preventivna zaštita je jeftinija i učinkovitija od restauracije, a pritom ne smijemo ni odustati od upozoravanja osnivača na probleme koje zajedno dijelimo. Nakon rata, nedavnih potresa i poplava, još uvijek se previše toga prepušta slučaju”, zaključile su.

Na 2. sesiji Mihaela Grčević je predstavila plan preseljenja fundusa Etnografskog muzeja u Kačičevu ulicu pod temom Izrada plana preseljenja- od preventivne konzervacije do pripreme i transporta muzejskog fundusa.

Prema posljednjoj reviziji koja je realizirana 2020. godine muzejski fundus EMZ-a broji 83.727 predmeta koji su podijeljeni u 45 zbirki. Građa je najvećim dijelom smještena u podrumskim i potkrovnim, te u nekoliko manjih prostorija unutar Muzeja, koje već duži niz godina nisu dostatne za pohranu građe, a zbog neadekvatnih mikroklimatskih uvjeta i općenito lošeg stanja zgrade ne pružaju sigurno okruženje za opstojnost zbirki. Za zaštitu fundusa zaduženo je sedam djelatnika Odjela konzervatorsko-restauratorskih poslova od kojih je svaki zadužen za predmete iz određenih zbirki te na predmetima provodi mjere kurativne i preventivne konzervacije i konzervatorsko-restauratorske zahvate. Odjel je podijeljen na radionicu za tekstil i radionicu za drvo, keramiku i metal.

Uz sustavno provođenje mjera kurativne i preventivne konzervacije i pripreme građe za izmještanje u nove čuvaonice u Kačićevoj ulici 9/2 u tijeku je i izrada detaljnog plana smještaja građe unutar novih čuvaonica.

Što se pripreme i transporta tekstilnih predmeta tiče, građu dijelimo u dvije kategorije: obuću i oglavlje koji su nakon provedenih mjera preventivne konzervacije pohranjeni u kutijama uz korištenje beskiselinskih materijala i pripremljeni za transport, te transport građe pohranjene u ormarima, policama i ladicama za koje je planiran transport u limenim sanducima i pohrana prema planu smještaja svake zbirke pojedinačno. Za smještaj građe u novim čuvaonicama koristio bi se sistem kojim je građa pohranjena u Muzeju, po kojem su predmeti izrađeni od sukna, krzna i kože odvojeni od predmeta izrađenih od lana, konoplje, pamuka i svile.

Za plan pakiranja i transporta predmeta izrađenih od drva, keramike i metala građu će biti potrebno unutar zbirki podijeliti u kategorije, ovisno o veličini predmeta i materijalu od kojih su predmeti izrađeni. Posebnu kategoriju čine izrazito krhki i lomljivi predmeti za čiji se transport, a kasnije i pohranu planira nabava beskiselinskih kutija izrađenih po mjeri. Za razliku od trenutnog smještaja građe unutar čuvaonica po sistematiziranim zbirkama, u čuvaonicama u Kačićevoj predmeti će biti pohranjeni prema vrsti materijala od kojeg su izrađeni.

Iako će rekonstruirana i novoopremljena zgrada Etnografskog muzeja fundusu osigurati osnovne uvjete koji su neophodni za opstojnost zbirki, kao što su adekvatan prostor i mikroklimatski uvjeti, opremljene čuvaonice i konzervatorsko-restauratorske radionice, ostaje problem nedostatnog prostora za pohranu cijelog muzejskog fundusa. U jednu ruku, rekonstrukcija povijesne zgrade i smještaj dijela Muzeja i horizontalnih aktivnosti vezanih uz nju u sam centar grada, čini ju dostupnom široj javnosti, dok s druge strane nismo u mogućnosti osigurati prostor dostatan za smještaj cijelog muzejskog fundusa (predmeta većih dimenzija koji su rastavljeni na dijelove i predmeta većih dimenzija koji su dislocirani) i veće širenje zbirki.

5. sesija obuhvatila je teme digitalizacije baštine, knjižničnu građu u muzejima i aktivnosti u muzejskim čuvaonicama. U prvom dijelu sesiju je moderirao Matija Dronjić (Etnografski muzej/ICOM Hrvatska), a izlaganja su održali Zoran Svrtan (Muzej za umjetnost i obrt) i dr. sc. Marina Vinaj (Muzej Slavonije Osijek), dok su panelisti Rašeljka Bilić (Ministarstvo kulture i medija) i Goran Zlodi (Sveučilište u Zagrebu) dali osvrt na izlaganja i adresirali istaknute izazove. U drugom dijelu sesije fokus je pomaknut s digitalnih sadržaja i knjižnične građe na horizontalna načela u radu s publikom te aktivnosti u čuvaonicama, o čemu su govorili mr. sc. Željka Bosnar Salihagić (Tifološki muzej), Mareta Kurtin (Etnografski muzej) te Boris Mašić i Boris Bošković (Muzej grada Zagreba), dok se panelistica Željak Jelavić (Etnografski muzej) osvrnula na izlaganja i adresirala istaknute izazove, posebno u kontekstu rada s osjetljivim skupinama korisnika. Zajedničko mišljenje izlagača i panelistice Jelavić je da bi suvremeni muzej trebao osigurati posjetitljima susret sa muzejskim predmetima ne samo kroz izložbe već i u čuvaonicama. Stoga je važno da se u planiranju i realizaciji otvorenih čuvaonica osiguraju svi elementi koji će to omogućiti (prostorije za rad posjetitelja s predmetima, liftovi, prilazne rampe, taktilne trake za slijepe osobe). Praksa pokazuje da je to veliki izazaov za muzeje te je stoga nužna dobra suradnja između osnivača i muzeja u realizaciji muzeja dosupnih svima.

Mareta Kurtin je prezentacijom Programi edukacije u muzejskim čuvaonicama za specijalizirane korisnike predstavila aktivnosti EMZ-a te mogućnost njihova proširenja s obzirom na preseljenje fundusa u zgradu u Kačićevoj koja će osigurati dodatan prostor za čuvanje građe, ali i za provedbu horizontalnih načela.

Istraživanja pokazuju kako su čuvaonice percipirane kao najmanje vidljiv segment muzejskoga posla stoga ne čudi da je u svijetu već dugo prisutan trend njihova otvaranja javnosti. Od nekadašnjih „spremišta“ čuvaonice danas postaju aktivna mjesta učenja, informiranja i inspiracije. Specijalizirani korisnik traži neposredan kontakt s građom pa je vrlo važno osigurati studijske depoe namijenjene izučavanju građe, ali i pristup digitaliziranim sadržajima.

Od osnutka EMZ njeguje participativnost i inkluzivnost, a tada osnovani odjeli do danas čine temelj edukacije: dokumentacija, arhiv, biblioteka, konzervatorsko-restauratorski odjel, mreža prijatelja muzeja, odsjek za glazbu i promicanje obrta, sustav matičnosti te pedagoški i propagandni rad.

Ističe se nekoliko tipova edukacija sa specijaliziranim korisnicima koje uključuju čuvaonice. Na prvom mjestu sveučilišta i instituti s kojima Muzej dijeli korist u vidu stručne pomoći, obavljanja praksi, predavanja, seminarskog tipa nastave, volontiranja i dr. U tom radu uz kustose veliki doprinos daju djelatnici Odjela konzervatorsko-restauratorskih poslova.

Tim muzejskih pedagoginja osmišljava društveno odgovorne programe prilagođene različitim korisnicima, a posebno se ističe njihov rad s društveno ranjivim skupinama. Na tematskim radionicama prezentiraju se predmeti iz čuvaonica, a postoji inicijativa da se predmeti namijenjeni izlučivanju prenamijene u didaktičke svrhe.

Suradnja s privatnim osobama i kolekcionarima postaje sve prisutniji način sabiranja te čuvanja i prezentiranja građe koju muzeji ne mogu nabaviti zbog problema s financiranjem i smještajem.

Prednost u budućem radu čine ostvarene suradnje sa stručnim, odgojno-obrazovnim i umjetničkim ustanovama i udrugama, a potencijalne suradnje uključuju osvještavanje turizma i kulture kao velikog dijela domaćeg proizvoda te sve prisutnija orijentacija na ekološke pokrete.

MEDIJSKA POPRAĆENOST KONFERENCIJE
Konferencija je odlično popraćena od strane medija te je tako nacionalna televizija HRT-e snimila i objavila prilog za središnji dnevnik i emisiju Vijesti iz kulture, a RTL je također u središnjem dnevniku dao 5-minutni prilog o konferenciji i projektu Etnografskog muzeja rekonstrukcije zgrade u Kačičevoj ulici kao budućeg muzejskog depoa. Prilog je objavila i Jabuka TV/OTV i lokalna TV zapad.
Konferencija je popraćena i od strane radija, primjerice Radio Kaj, Alfa radio, ...
Od dnevnih listova objava je išla u dnevnim novinama Večernji list. Velika popraćenost je zabilježena i na domaćim i stranim portalima.

Članovi organizacijskog odbora konferencije:
Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja i predsjednica INTERCOM-a
Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt
Maja Kocijan, ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra
Željka Modrić Surina, ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka i predsjednica ICOM HR
Matija Dronjić, viši kustos Etnografskog muzeja i član izvršnog odbora ICOM HR

  • galerija otvorenja

    Kontakt

    Etnografski muzej
    Trg Mažuranića 14
    10000 Zagreb

    T+385 (0)1 4826 220
    E emz@emz.hr

    Radno vrijeme

    Utorak - petak: 10,00 - 18,00 sati
    Subotom: 10,00 - 14,00 sati
    Nedjeljom, ponedjeljkom, državnim praznicima i blagdanima Muzej je zatvoren za posjetitelje.

    Ulaznice

    CIJENA ULAZNICE

    Odrasli individualno: 20 kuna
    Odrasli grupno (min. 15 osoba): 15 kuna
    Učenici, studenti, umirovljenici individualno: 15 kuna
    Učenici, studenti, umirovljenici grupno (min. 15 osoba):
    10 kuna
    Obiteljska ulaznica (roditelji s djecom):
    40 kuna

    GRATIS ULAZNICE

    Djeca do pet godina starosti; članovi Hrvatskog etnološkog društva, Hrvatskog muzejskog društva, Hrvatskog društva likovnih umjetnika, ICOM-a;
    studenti etnologije i kulturne antropologije (Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Zadru), studenti Tehnološko-tekstilnog fakulteta; učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna; društveno osjetljive skupine (pacijenti psihijatrijskih klinika, osobe s invaliditetom i poteškoćama u kretanju, osobe s intelektualnim poteškoćama); hrvatski branitelji; nezaposleni državljani Republike Hrvatske; novinari.

    Etnografski muzej zadržava pravo zahtjeva za predočenjem odgovarajuće isprave prilikom izdavanja gratis ulaznice.

    Radionice

    Radionice iz redovne ponude:
    Djeca: 15 kuna
    Odrasli: 25 kuna
    Obiteljska: 40 kuna

    Specijalizirane radionice: cijena se formira prema obimu i vrsti usluge.

    Informacije i najave na edukacija@emz.hr.

    Stručna vodstva

    Stručna vodstva organiziraju se kroz stalni postav i povremene izložbe za grupe i pojedince.

    Na hrvatskom jeziku: 100 kuna
    Na engleskom jeziku: 150 kuna

    Informacije i najave na edukacija@emz.hr.

    Pristup

    Uz prethodnu najavu, pristup osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti moguć je pokretnom rampom nagiba izvan standarda.